Solèy ka lévé… Crozanville lévé…

 

Solèy ka lévé fè tjè tout bagay viv lavi-a bien adan lanati. Sé konsa !

Sa mwen ka diw-la-a, ka fèt adidan lari lé tanbouyé, an kartjé yo kriyé Krozanvil, an tèt’monn Fod-Fwans. Sé la-menm, an moun Baspwent èk yonn Lavyèsalè an mitan moun dot koté, vini épi lanmou-yo mété fondal la fanmi-mwen atè Fod-Fwans.

Andidan kartjé-tala, la lavi-mwen pwan lasous, anni katjilé sé lè pou moun ay djoubaké. Dépi avan solèy lévé, manjé za ka tjuit pou tout moun manjé lè solèy ké chapé monté an mitan tèt syèl-la.

Mi lè pou shak jou piti a piti, solèy-la ka pèsé nwèsè lannuit-la pa koté lowizon, pou jou wè jou. Chalè ka apiyé anlè masonn bèl kay antan lontan-an. Yo fèt épi an bwa ka chanté anlo listwa pli vié ki mwen.

Padavwa, lè man té ti-manmay, man té enmen lévé pou fè jou ouvè. Mwen té ka rété an kabann-mwen pou tété lang-mwen pa fos, épi anpil dousè. Mwen té ka lové kò-mwen an lodè kay-la. Lodè kafé, chalè ko-moun la fanmi ; lòdè flè èk razié alantou kay-la. Zié fèmen mwen té ka chaché wè sa ki té ka fèt dèwò-a, épi sa ki an tèt mwen.

Mi an kok chanté, mwen ja ka wèy. Piti a piti, kannal-la ka lévé, ka koulé pli fò, mwen ka wèy. Ni yann dé loto ka pasé. Mwen ja rikonèt’loto ki moun ka pasé-la. Mé wi ou té pé tann van-an ka lévé osi adan pié bwa-a. Yo té ka lévé, ka dansé alantou kay-la.

Sé la ansèl blo plakatibogodo chwap-chwap fè tout bagay pwan anlot’sans.

An patjé moun koumansé pasé an lari-a. Yo tout ka trennen pié-yo. Alos, chak pié trennen sé an kò ka pasé, an moun ka alé. Woy, mwen ka wèy.

Plakatibogodo chwap-chwap rido-fè boutik-la ouvè. Papa Fèwdinan an mouvman. Silans bonmaten-an déchiré, mi anlot lawèl ouvè. Mwen pé wèy pas mwen ka tann-li : Djimi, Mamich, Mayéva, Gwodou, Tidou, Chouchou, Charlèman, Waké, yo tout ka kouri ay chèché pen, ti bren sik, lèt fré, dé zé, an 39 an boutik-la.

Manman ka antré an chanm-lan pou di nou lévé. Dédé épi mwen nou ka sòti an kabann-lan, mété pié anba tab, manjé, benyen, abiyé, paré pou pati pou lékol.

Kloch-la sonnen, mi Granmanman ka atann-nou an lapot li pou ba-nou bénédiksion’y.

Alos, tou lé bonmaten, tanbou ka bat listwa chak jou an tjè-mwen.

Écrit par Malik Duranty

Bokanté lanmou-a

3 commentaires

  1. kom c dit les images s’affiches sortant de mes souvenirs kom des tiens embaumant ce moment d’un foisonnement d’odeur café grillée et cacao…lanmori ek fuit àpain la ka chuit…grand papa mwen ka pati travail mewn ja mangé epiye….coté 4trait di matin mwen ka
    boye…. Mèsi frè sa t bon riviv sa…

  2. Que de souvenirs inoubliable. Ce quartier m’a vu grandir. J’y ai connu mes plus vieux amis. Il m’a appris beaucoup sur la culture martiniquaise. C’est un berceau d’artistes de la Martinique. C’est dommage que les générations suivantes ne se l’ont pas appropriées afin qu’il garde son état “antan”. J’ai connu ce quartier avant la construction de la rocade, dommage qu’il n’y ai plus de photo de cette époque. Il me manque à chaque fois que je rentre au pays je passe le voir.

Laisser un commentaire

Votre adresse e-mail ne sera pas publiée. Les champs obligatoires sont indiqués avec *